Izložbe

Izložbe
21. listopada 2011. - 8. siječnja 2012.
HRVATSKA UMJETNOST U EUROPSKOM KONTEKSTU NA PRIJELAZU 19./20.ST., ULM, NJEMAČKA

 
Umjetnost je zasigurno jedan od najdojmljivijih
kreativnih iskaza ljudskog postojanja u kulturama
naroda, barem toliko koliko vrsnoćom
nadilazi druge stvaralačke vrste. Činjenice
pokazuju da se upravo kroz razvoj likovne umjetnosti
može pratiti i razvoj hrvatskoga društva,
njegove povijesti i kulturnog napredovanja.
Stoga nije pretjerano reći kako je likovna umjetnost
onaj segment bez kojega bi bilo teško
sublimirati prošlost hrvatskoga naroda jer se
javlja od trenutka kada su se Hrvati, kao narod,
počeli ustaljivati na svojem današnjem teritoriju.
Ova je izložba stoga i značajan prinos
vrednovanju kulturnog nasljeđa koje uskoro
pridružujemo Europskoj uniji a sada ga i razotkriva
u svom reprezentativnom dijelu i najširoj
njemačkoj i europskoj kulturnoj javnosti.
Izložba vrsnim pregledom hrvatske likovne umjetnosti
obuhvaća razdoblje od šest desetljeća,
sa sto vrhunskih dijela iz fundusa zagrebačke,
nacionalne, Moderne galerije. Odabrani umjetnici
posredstvom svojih djela pružaju skladnu
sliku živosti hrvatske umjetnosti na prijelazu
19. u 20. stoljeće, i daju vjerodostojan odgovor
na pitanje u kojoj je mjeri kreativno djelovanje
određeno umjetničkim naslijeđem, a u kojoj
mjeri su ga oblikovale umjetničke škole.
Zagrebačka Akademija likovnih umjetnosti mahom
je bila polazna točka njihova razvoja, ali
mnogi od njih su svoja iskustva stjecali i na
akademijama u Beču, M・chenu, Parizu, Drezdenu
i Pragu, što se sve jasno odražava i prepoznaje
u njihovim specifičnim likovnim rukopisima,
umjetničkom izričaju kojima su se gotovo
posve sinkrono uključili u europske umjetničke
i likovne smjerove, ali i posvjedočili autohtonost
nacionalne umjetnosti.
Svojom izričajnom i tematskom raznolikošću,
koja se prostire u širokom luku od klasičnih
portreta, pejzažnih motiva i nadahnutih
interpretacija nacionalnog kulturnog i mitskog
naslijeđa pa sve do ekspresivnih formi i
raskošnih kolorističkih rješenja, izložba pokazuje
djela koja su inspirirana slojevitom nacionalnom
baštinom i ona čiji autori poticaje za kreativni
čin crpe iz prostora onodobnog univerzalnog
modernističkog pristupa stvaralaštvu.
Ova nam je izložba putokaz i za dalje, za
pripremu sličnih projekata s kojima se Hrvatska
čvršće povezuje s Europom, jer izložba je
ponajprije osmišljena da prezentira hrvatsku
umjetnost u europskom kontekstu. Stoga nas
razmjer i značaj ove izložbe ispunjaju iznimnim
ponosom, jer predstaviti se vrsnim hrvatskim
umjetnicima iz razdoblja modernizma i njihovim
ponajboljim djelima znači pokazati likovnom
svijetu da se hrvatska likovna dionica u svemu
odmjerava s višejezičnim pulsiranjem europske
likovne scene i da u onom vremenu po bogatstvu
i kvaliteti produkcije ni malo ne zaostaje
za kvalitetom umjetničkog stvaralaštva u svijetu.
Još i više, znači i spoznaju kojom se
na europskoj razini vlastita umjetnička prošlost
i suvremenost sklapaju u cjelinu neprijeporna
identiteta.
U trenutku kad se Hrvatska nalazi na pragu
punopravnog članstva u Europskoj uniji, nesumnjivo
je da će i ova recentna izložba pridonijeti
međusobnom razumijevanju i još boljem poznavanju
hrvatske kulture među stanovništvom
pokrajine Baden-W・ttemberg, kao i još većem
jačanju našeg međusobnog prijateljstva.
U tom smislu, svakako da je ova izložba odraz
naše iskrene želje da se u budućnosti potakne
još kvalitetniji prostor za čitav niz jednako
bogatih i vrijednih kulturnih programa koje naša
zemlja može ponuditi ravnopravnoj zajednici
europskih naroda.
U svakom budućem pregledu moderne
hrvatske likovne umjetnosti i u oslikavanju
naše povijesti umjetnosti a time i kulture u
cjelini, u nastavku kompariranja sa dosezima
u likovnim postignućima pluraliteta europske
umjetnosti i na prijelomu 19. i 20 st.
i ova će izložba biti još snažnijim mjestom
i izvorištem novih višeslojnih podataka .
Suradnja Republike Hrvatske i Republike
Njemačke, osobito Pokrajine Baden-W・ttemberg,
na realizaciji ove izložbe posvjedočuje
i otvara nova područja zajedničkog interesa
u prezentiranju kulturnih tema i širega
upoznavanja s posebnostima koji se i putem
izložaba posebno otvaraju.
Jasen Mesić
Ministar kulture Republike Hrvatske
Hrvatska godinama pripada zemljama
Europe s kojima Baden-W・ttemberg održava
uske partnerske veze. Upravo na području
kulture postoje mnogobrojni interdisciplinarni
kontakti – aktualna izložba Donauschw臙isches
Zentralmuseuma u Ulmu dobar je primjer za
to. Nakon Zagreba, gdje su prošlog lipnja
multimedijalni umjetnici iz Stuttgarta organizirali
festival CAMP, sada je Ulm poprište susreta
dviju bogatih kultura.
Zahvaljujući plodnoj suradnji Donauschw臙isches
Zentralmuseuma s Modernom Galerijom
Zagreb, ulmskoj je publici po prvi put
omogućen lijep uvid u hrvatsku umjetnost
19. i ranog 20. stoljeća. Djela hrvatskih majstora
poput Ljube Babića, Josipa Račića ili Vladimira
Becića čekaju u Ulmu na posjetitelje. Do sada
se u Njemačkoj takav opći pregled hrvatske
umjetnosti iz toga radzoblja još nije mogao vidjeti.
Ova izložba dokazuje da su veliki hrvatski
talenti toga razdoblja bili u stalnoj razmjeni
s umjetnicima i umjetničkim školama drugih europskih
metropola. To još jednom pokazuje da
je Europa bila jedinstveni kulturni prostor davno
prije nego se usuđivalo i pomišljati na političko
ujedinjenje.
Zahvaljujem svima koji su sudjelovali u
organizaciji ove izložbe, a Donauschw臙isches
Zentralmuseumu želim puno zainteresiranih
posjetitelja.
J・gen Walter, član Pokrajinske skupštine
Državni tajnik Ministarstva znanosti,
istraživanja i umjetnosti pokrajine Baden-
W・ttemberg Početkom 20. stoljeća na Akademiji likovnih
umjetnosti u M・chenu studirao je velik broj
studenata iz čitave Europe. Bili su privučeni
europskim ugledom navedene institucije,
što se posebno odnosilo na mlade umjetnike
s područja Austro-Ugarske Monarhije. Akademija
je, kako je napomenuto, uživala ugled
kao obrazovno i umjetničko središte i izvan
Bavarske, a ovdje njegovan način slikanja u
žanrovima pejzažnog, povijesnog i portretnog
slikarstva postao je u drugoj polovici 19. stoljeća
bitan čimbenik u europskom umjetničkom
stvaralaštvu budući da su upravo na toj Akademiji
predavali njegovi vodeći protagonisti.
Početkom 20. stoljeća na školovanje u M・chen
dolaze i četiri mlada hrvatska slikara, svi rođeni
1885./86. godine: Josip Račić, Vladimir Becić,
Miroslav Kraljević te Oskar Herman, podrijetlom
Židov. Upravo im Akademija pomaže da
razviju svoj specifičan stil slikanja. Ta će četiri
prijatelja kasnije postati poznata kao slikari tzv.
“m・chenskog kruga“ i uvelike utjecati
na hrvatsko slikarstvo. U inozemstvu su ti umjetnici
smatrani jezgrom tzv. “hrvatske škole“.
Osim u M・chenu u to su doba hrvatski umjetnici
djelovali i u drugim europskim metropolama.
Beč, Prag ili Pariz bile su nezaobilazne stanice
ambicioznih umjetnika u potrazi za inspiracijom
i usavršavanjem. Uz spomenutu četvoricu
još je jedan europski obrazovan umjetnik iz
Hrvatske postigao međunarodni značaj. Bio je
to Vlaho Bukovac, nagradama ovjenčana sjajna
zvijezda pariških Salona od 1880. do 1890.
godine te Hrvatskog salona 1898. godine.
Druga polovica 19. i prva polovica 20. stoljeća
doba je koje je kroz modernizaciju i društvene
preokrete obilježilo cijelu Europu. Hrvatska
umjetnost ovoga razdoblja, kojom se bavi ova
izložba, usko je povezana s razvojem umjetnosti
u Europi te su mnogi hrvatski umjetnici, obrazovani
na europskim akademijama, bili internacionalno
orijentirani.
Moderna galerija, Zagreb je središnja institucija
koja se bavi modernom i suvremenom hrvatskom
likovnom umjetnošću. U njoj je pohranjena
iznimno značajna zbirka umjetnina autora
“m・chenskog kruga“, kao i svih ostalih važnih
umjetnika ove epohe. Izložbom “Hrvatska
umjetnost u europskom kontekstu na prijelazu
19. / 20. stoljeće“ će u Donauschw臙isches
Zentralmuseumu po prvi put u Njemačkoj biti
prikazan opsežan pregled umjetničkih djela iz
Hrvatske koja povijesno pripadaju tom razdoblju.
Ova će prezentacija, nadamo se, njemačkoj
publici omogućiti otkrivanje europskog
karaktera hrvatske kulture.
Radujemo se da je uz potporu Republike
Hrvatske i pokrajine Baden-W・ttemberg ova
izložba postala moguća. Zahvaljujemo svim
suradnicima Moderne galerije, Zagreb i Donauschw臙isches
Zentralmuseuma koji su sudjelovali
u njenoj pripremi. Posebno zahvaljujemo
kustosici Ivani Rončević Elezović koja je
izabrala umjetnička djela te ih za katalog
svrstala i komentirala. Izložbi želimo mnogo
zainteresiranih posjetitelja, uz nadu da je ona
poticaj za daljnju međunarodnu suradnju.
U trenutku kada Europska dunavska strategija
nudi povod novog razumijevanja dunavskog
prostora u njegovim kulturnim i povijesnim
dimenzijama izgledi za to su jako dobri.
Christian Glass
Biserka Rauter Plančić

You must be a registered subscriber in order to view this Article.
To learn more about becoming a subscriber, please visit our Subscriber Services page.

Povratak
Dogodila se pogreška.
Error: Unable to load the Article Details page.