O galeriji

O galeriji

Moderna galerija u Zagrebu najbogatija je i najvažnija zbirka hrvatske umjetnosti od 19. stoljeća do danas. Njezin fundus danas broji oko 11 000 umjetnina, a smještena je od 1934. godine u povijesnoj palači Vranyczany, u samom središtu Zagreba. Palaču je projektirao bečki arhitekt Otto Hofer, a njezinu izgradnju barun Lujo Vranyczany povjerio je poduzetniku Ferdi Kondratu. Od kraja 19. stoljeća do danas palača je promijenila nekoliko vlasnika i više je puta obnavljana.

Od izgradnje 1883. godine palača Vranyczany dočekivala je i ispraćala istaknute pojedince hrvatske kulturne, političke i gospodarske prošlosti. Primjerice, biskup Josip Juraj Strossmayer s njezina je balkona pratio bakljadu koju su mu priredili zagrebački studenti u povodu otvorenja njegove galerije u studenomu 1884.; u njoj je bio i Hrvatski seljački dom iz kojega je put Mirogoja krenula povorka na pogreb Stjepana Radića. Uspomene na slavne trenutke hrvatske i zagrebačke povijesti palača na uglu današnje Ulice Andrije Hebranga i Trga Josipa Jurja Strossmayera čuva u svom obnovljenom starom ruhu. Raskošne prijeme i bučne zabave, koje je barun Vranyczany priređivao za plemenitašku gospodu, zamijenila je kontemplativna atmosfera galerijskoga prostora.

U posljednjoj obnovi palače tijekom devedesetih godina prošloga stoljeća dva su kata palače postala suvremeno opremljena galerija u kojoj se prikazuje stalni postav hrvatske moderne slikarske i kiparske umjetnosti. Pod naslovom «Dvjesto godina hrvatske likovne umjetnosti», u raskošnim historicističkim dvoranama koje su restaurirane po najvišim međunarodnim muzeološkim standardima, Moderna galerija izlaže više od 750 ponajboljih djela slikara, kipara, i medaljara. Od Nikole Mašića, Vlaha Bukovca, Miroslava Kraljevića, Ljube Babića ili pak Roberta Frangeša Mihanovića, Ivana Meštrovića, Ive Kerdića i Frana Kršinića do suvremenih velikana kičice, dlijeta i novih medija nižu se remek-djela pejzažnog, figuralnog i apstraktnog slikarstva, portretne plastike i kiparske kompozicije te konceptualne i video umjetnosti koji svjedoče o više od dva stoljeća kontinuirano visokim dometima hrvatske likovnosti.

Osim stalnog postava, kustosi Moderne galerije priređuju povremene izložbe velikih i značajnih likovnih opusa domaćih i stranih umjetnika. Primjerice, od prosinca 2013. do travnja 2014.godine na prvom katu galerije bila je postavljena retrospektiva  Miroslava Kraljevića, velikana hrvatskog modernizma.

Uz prethodnu najavu telefonom, faxom ili e- mailom svim posjetiocima osigurano je stručno vodstvo po izložbama, uz ugodan predah na terasi galerije s prekrasnim pogledom na Zrinjevac i njegovu arhitektonsku i parkovnu usklađenost.

 

 

Moderna galerija u Zagrebu najbogatija je i najvažnija zbirka hrvatske umjetnosti od 19. stoljeća do danas. Njezin fundus danas broji oko 11 000 umjetnina, a smještena je od 1934. godine u povijesnoj palači Vranyczany, u samom središtu Zagreba. Palaču je projektirao bečki arhitekt Otto Hofer, a njezinu izgradnju barun Lujo Vranyczany povjerio je poduzetniku Ferdi Kondratu. Od kraja 19. stoljeća do danas palača je promijenila nekoliko vlasnika i više je puta obnavljana.

Od izgradnje 1883. godine palača Vranyczany dočekivala je i ispraćala istaknute pojedince hrvatske kulturne, političke i gospodarske prošlosti. Primjerice, biskup Josip Juraj Strossmayer s njezina je balkona pratio bakljadu koju su mu priredili zagrebački studenti u povodu otvorenja njegove galerije u studenomu 1884.; u njoj je bio i Hrvatski seljački dom iz kojega je put Mirogoja krenula povorka na pogreb Stjepana Radića. Uspomene na slavne trenutke hrvatske i zagrebačke povijesti palača na uglu današnje Ulice Andrije Hebranga i Trga Josipa Jurja Strossmayera čuva u svom obnovljenom starom ruhu. Raskošne prijeme i bučne zabave, koje je barun Vranyczany priređivao za plemenitašku gospodu, zamijenila je kontemplativna atmosfera galerijskoga prostora.

U posljednjoj obnovi palače tijekom devedesetih godina prošloga stoljeća dva su kata palače postala suvremeno opremljena galerija u kojoj se prikazuje stalni postav hrvatske moderne slikarske i kiparske umjetnosti. Pod naslovom «Dvjesto godina hrvatske likovne umjetnosti», u raskošnim historicističkim dvoranama koje su restaurirane po najvišim međunarodnim muzeološkim standardima, Moderna galerija izlaže više od 750 ponajboljih djela slikara, kipara, i medaljara. Od Nikole Mašića, Vlaha Bukovca, Miroslava Kraljevića, Ljube Babića ili pak Roberta Frangeša Mihanovića, Ivana Meštrovića, Ive Kerdića i Frana Kršinića do suvremenih velikana kičice, dlijeta i novih medija nižu se remek-djela pejzažnog, figuralnog i apstraktnog slikarstva, portretne plastike i kiparske kompozicije te konceptualne i video umjetnosti koji svjedoče o više od dva stoljeća kontinuirano visokim dometima hrvatske likovnosti.

Osim stalnog postava, kustosi Moderne galerije priređuju povremene izložbe velikih i značajnih likovnih opusa domaćih i stranih umjetnika. Primjerice, od prosinca 2013. do travnja 2014.godine na prvom katu galerije bila je postavljena retrospektiva  Miroslava Kraljevića, velikana hrvatskog modernizma.

Uz prethodnu najavu telefonom, faxom ili e- mailom svim posjetiocima osigurano je stručno vodstvo po izložbama, uz ugodan predah na terasi galerije s prekrasnim pogledom na Zrinjevac i njegovu arhitektonsku i parkovnu usklađenost.