O galeriji

O galeriji

Moderna galerija u Zagrebu najbogatija je i najvažnija zbirka hrvatske umjetnosti 19. i 20. stoljeća. Njezin fundus danas broji oko 10 000 umjetnina, a smještena je od 1934. godine u povijesnoj palači Vranyczany, u samome središtu Zagreba. Palaču je projektirao bečki arhitekta Otto Hofer, a njezinu izgradnju barun Lujo Vranyczany povjerio je poduzetniku Ferdi Kondratu. Od kraja 19. stoljeća do danas palača je promijenila nekoliko vlasnika i više je puta obnavljana.

U 125 godina povijesti palača Vranyczany dočekivala je i ispraćala izuzetne pojedince hrvatske kulturne, političke i gospodarske prošlosti. Primjerice, biskup Josip Juraj Strossmayer s njezina je balkona pratio bakljadu koju su mu priredili zagrebački studenti u povodu otvorenja njegove galerije u studenomu 1884.; u njoj je bio i Hrvatski seljački dom iz kojega je put Mirogoja krenula povorka za lijesom Stjepana Radića. Uspomene na slavne trenutke hrvatske i zagrebačke povijesti palača na uglu današnje Ulice Andrije Hebranga i Trga Josipa Jurja Strossmayera čuva u svom obnovljenom starom ruhu. Raskošne prijeme i bučne zabave, koje je barun Vranyczany priređivao za plemenitašku gospodu, zamijenila je kontemplativna atmosfera galerijskoga prostora.

Nakon posljednje obnove palače tijekom devedesetih godina prošloga stoljeća dva su kata palače postala suvremeno opremljena Galerija u kojoj se prikazuje stalni postav hrvatske moderne slikarske i kiparske umjetnosti. Pod naslovom «Dvjesto godina hrvatske likovne umjetnosti (1800-2000)», u raskošnim historicističkim dvoranama koje su restaurirane po najvišim međunarodnim muzeološkim standardima, Moderna galerija izlaže reprezentativan izbor od 650 ponajboljih djela slikara, kipara, i medaljara. Od Nikole Mašića, Vlaha Bukovca, Miroslava Kraljevića, Ljube Babića ili pak Roberta Frangeša Mihanovića, Ivana Meštrovića, Ive Kerdića i Frana Kršinića do suvremenih velikana kičice, dlijeta i novih medija nižu se remek-djela pejzažnog, figuralnog i apstraktnog slikarstva, portretne plastike i kiparske kompozicije te konceptualne i video umjetnosti koji svjedoče o više od dva stoljeća kontinuirano visokim dometima hrvatske likovnosti.

Osim stalna postava, kustosi Moderne galerije priređuju povremene izložbe velikih i značajnih likovnih opusa domaćih i stranih umjetnika. Primjerice, od prosinca 2008. do ožujka 2009. godine na prvom katu Galerije bila je postavljena prva cjelovita retrospektiva djela Josipa Račića, jednog od najvažnijih predstavnika hrvatskog modernog slikarstva.

Uz prethodnu najavu telefonom, faxom ili mailom svim posjetiocima osigurano je stručno vodstvo po izložbama, a od nedavno i mjesto za ugodni predah u galerijskom caffeu s prekrasnim pogledom na Zrinjevac i njegovu arhitektonsku i parkovnu usklađenost.

Moderna galerija u Zagrebu najbogatija je i najvažnija zbirka hrvatske umjetnosti 19. i 20. stoljeća. Njezin fundus danas broji oko 10 000 umjetnina, a smještena je od 1934. godine u povijesnoj palači Vranyczany, u samome središtu Zagreba. Palaču je projektirao bečki arhitekta Otto Hofer, a njezinu izgradnju barun Lujo Vranyczany povjerio je poduzetniku Ferdi Kondratu. Od kraja 19. stoljeća do danas palača je promijenila nekoliko vlasnika i više je puta obnavljana.

U 125 godina povijesti palača Vranyczany dočekivala je i ispraćala izuzetne pojedince hrvatske kulturne, političke i gospodarske prošlosti. Primjerice, biskup Josip Juraj Strossmayer s njezina je balkona pratio bakljadu koju su mu priredili zagrebački studenti u povodu otvorenja njegove galerije u studenomu 1884.; u njoj je bio i Hrvatski seljački dom iz kojega je put Mirogoja krenula povorka za lijesom Stjepana Radića. Uspomene na slavne trenutke hrvatske i zagrebačke povijesti palača na uglu današnje Ulice Andrije Hebranga i Trga Josipa Jurja Strossmayera čuva u svom obnovljenom starom ruhu. Raskošne prijeme i bučne zabave, koje je barun Vranyczany priređivao za plemenitašku gospodu, zamijenila je kontemplativna atmosfera galerijskoga prostora.

Nakon posljednje obnove palače tijekom devedesetih godina prošloga stoljeća dva su kata palače postala suvremeno opremljena Galerija u kojoj se prikazuje stalni postav hrvatske moderne slikarske i kiparske umjetnosti. Pod naslovom «Dvjesto godina hrvatske likovne umjetnosti (1800-2000)», u raskošnim historicističkim dvoranama koje su restaurirane po najvišim međunarodnim muzeološkim standardima, Moderna galerija izlaže reprezentativan izbor od 650 ponajboljih djela slikara, kipara, i medaljara. Od Nikole Mašića, Vlaha Bukovca, Miroslava Kraljevića, Ljube Babića ili pak Roberta Frangeša Mihanovića, Ivana Meštrovića, Ive Kerdića i Frana Kršinića do suvremenih velikana kičice, dlijeta i novih medija nižu se remek-djela pejzažnog, figuralnog i apstraktnog slikarstva, portretne plastike i kiparske kompozicije te konceptualne i video umjetnosti koji svjedoče o više od dva stoljeća kontinuirano visokim dometima hrvatske likovnosti.

Osim stalna postava, kustosi Moderne galerije priređuju povremene izložbe velikih i značajnih likovnih opusa domaćih i stranih umjetnika. Primjerice, od prosinca 2008. do ožujka 2009. godine na prvom katu Galerije bila je postavljena prva cjelovita retrospektiva djela Josipa Račića, jednog od najvažnijih predstavnika hrvatskog modernog slikarstva.

Uz prethodnu najavu telefonom, faxom ili mailom svim posjetiocima osigurano je stručno vodstvo po izložbama, a od nedavno i mjesto za ugodni predah u galerijskom caffeu s prekrasnim pogledom na Zrinjevac i njegovu arhitektonsku i parkovnu usklađenost.