Arsen Roje

Oh, Time

1966.

tuš, papir; akvarel

84×59,5 cm

MG-8424

Robert Altman, američki filmski redatelj, 1970. snimio je oskarom nagrađeni film M.A.S.H. koji prikazuje svakodnevicu američkih liječnika u pozadini američko-korejskog bojišta. Plakat filma dizajnirao je Arsen Roje, Splićanin koji je 1966. otišao prvo u Pariz, a zatim u New York i koji je sve donedavno bio nepoznat domaćoj umjetničkoj sredini. Prije odlaska, Roje je bio upisao Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu 1956., ali je brzo došao u sukob s tom pedagoškom sredinom. „Nije mu se sviđala krutost, ni umjetnički akademizam, ni realizam, ni ništa što je u to vrijeme bilo na cijeni u umjetnosti.“, kaže danas njegova supruga. Sasvim u skladu sa svojom buntovnom naravi, Roje je u Splitu 60-ih godina radio na seriji crteža velikih formata koje će kasnije pokazivati galeristima u Francuskoj i Sjedinjenim Državama. Riječ je o prvim primjerima pop-arta u Hrvatskoj, pa i jugoslavenskoj umjetnosti. Rojeovi crteži vrve referencama na popularnu američku kulturu, no ono što će mu priskrbiti pažnju i osigurati uspjeh u svijetu filma nisu toliko motivi – sportski automobili, revolveri, ženske usne, popularna tipografija itd. –  koliko način na koji ih dovodi u vezu, odnosno komponira. Vidljivo je to podjednako i na primjeru koji ovdje donosimo i na primjeru plakata za film M.A.S.H., na kojem je Roje tri motiva, vojnički šljem, gole ženske noge i ljudsku šaku, povezao u čovjekoliku figuru. Na crtežu „Oh Time“, pak, čini se da su prikazane ljudske figure izrezane iz nekog drugog prizora – filmskog, fotografskog? – i naknadno „zalijepljene“ u prostor Rojeovog crteža.

Arsen Roje je rođen 1937. u Splitu. Nakon odlaska iz zemlje, od 1968. do 1971. živi i radi u New Yorku, a od 1971. u Los Angelesu. Za plakat filma M.A.S.H., a potom i za plakat filma Casanova Federica Fellinija 1977. dobio je uglednu nagradu Motion Picture Advertising Award. Umro je 2007. u Los Angelesu.

Tekst: Klaudio Štefančić, kustos Moderne galerije ©Moderna galerija, nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

 

Autor:

Ivo-Rezek,-Portret-gospode-L.M.,-s.d.,-MG-1138

Autor:

Kamilo-Tompa,-Na-ulici,-1931.,-MG-2517

Autor:

Vlaho-Bukovac,-Portret-djevojcice-berger,-1897.,-MG-290

Autor:

Boris Bucan, Pas, 1988., MG-5595

Autor:

Sofija-Naletilic-Penavusa,-Sve-moje-zivotinje,-oko-1988.

Autor:

Bela Csikos Sessia, Studija za Mrtvacku stražu, 1896., MG-509