Branko Ružić

Lorka II

gvaš, novinski papir

340 x 570 mm

MG-6427

 

 

Branko Ružić je dugo tražio svoj umjetnički put. U gimnazijskim danima pokazuje iznimni talent, pa zajedno s prijateljem Slavkom Kopačem puno crta i slika po vinkovačkoj okolini. Nakon gimnazije, prvo upisuje strojarstvo, koje napušta zbog studija arhitekture; napušta studij arhitekture da bi prvo upisao povijest umjetnosti, a zatim i povijest književnosti. Konačno, 1944. upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu; završio je slikarstvo, ali će svoj umjetnički rad posvetiti skulpturi. U njoj ga pak zanima sve ono što na neki način izmiče modernizaciji. Oduševljava se prethistorijskom i narodnom umjetnošću, dječjim crtežima, Stonehengeom i posavskom drvenom arhitekturom. Svi se ti izvori mogu prepoznati u njegovim skulpturama, koje odaju dojam rudimentarnosti, nedovršenosti, kao da ih je umjetnik pronašao, a ne načinio.

Crtež „Lorca II“ ima nešto od tih značajki: velike, sumarno naznačene plohe, ljudska figura svedene na znak i pažljiv tretman površine. Za Ružića je skulptura rezultat zbrajanja volumena i površine; sve njegove skulpture, bez obzira na dimenzije, izgledaju lagano; sve što se zbiva u tijelu vidljivo je na površini, a ono što se ne vidi, nije bitno. Kako slike i crteži nemaju opipljivi volumen, Ružić se u pokušaju da prikaže strijeljanje španjolskog pjesnika Federica Garcie Lorce gotovo posve okrenuo površini papira. Prvo, papir nije čist, nije ‘pravi’ slikarski, nego je riječ o stranicama dnevnih novina, što prizoru ne pridaje samo vizualnu, nego i značenjsku vrijednost. Drugo, Ružić crnu i bijelu boju koristi samo kao još jedan sloj specifične teksture: negdje je pigment gušći, negdje rjeđi. I na kraju, kao i u skulpturama, prikaz ljudske figure je krajnje pojednostavljen: tijelo je znak, a ne organizam. Unatoč tome, moguće je jasno razaznati klonulo tijelo pjesnika.

Tekst: Klaudio Štefančić, kustos Moderne galerije ©Moderna galerija, nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

 

Autor:

Menci-Clement-Crncic,-Djevojcica,-1890.,-MG-447

Autor:

Vlaho-Bukovac,-Portret-djevojcice-berger,-1897.,-MG-290

Autor:

Martina-Kramer,-Izmedu-(SS),-2001.,-MG-6743

Autor:

Vilko-Gecan,-Portret-dr.-Piskulica,-1928.,-MG-1059

Autor:

Miroslav-Kraljevic,-Bonvivant,-1912.,-MG-771

Autor:

Ferdinand Quiquerez, Ofelija, 1874.,-MG-108