Moderna galerija je od 7. svibnja 2020. otvorena za javnost

Posljednjih mjeseci bili smo suočeni s ograničenjima koje su nam nametnuli pandemija COVID-19 i snažan potres koji je 22. ožujka pogodio Zagreb. Poput mnogih zgrada u centru grada, u  potresu je oštećena i Vranyczanyjeva palača, sjedište nacionalnog muzeja moderne umjetnosti. Po dodjeli zelene naljepnice kojom je određena statička sigurnost zgrade, uz manje prilagodbe i usvajanje postavljenog standarda epidemiološke zaštite, muzej je otvoren Kritičkom retrospektivom Vatroslava Kuliša 1974. – 2020. na prvom katu.

U autorskoj koncepciji likovnog kritičara Milana Bešlića, izložba u dvanaest dvorana  reprezentativnog prvog kata palače predstavlja više od stotinu umjetnikovih slika velikog i malog formata i objekata nastalih u razdoblju od 1974. do danas.

U povodu svoje retrospektive u Modernoj galeriji Vatroslav Kuliš je izjavio: Upravo mi je prostor Moderne galerije emotivno najslojevitiji. Prvi sam put bio u njemu negdje s početka pohađanja Škole primijenjene umjetnosti. U to doba doživljavao sam MG kao hram slikarstva, kao sveti prostor. S kakvim sam samo udivljenjem i pobožnošću gledao Račića, Kraljevića, Motiku, Dulčića…… Sanjao sam o tome da jednog dana izlažem u tom prostoru kao vrhunski domet mladenačke zanesenosti.

Katalog izložbe s predgovorom Milana Bešlića, uvodnikom Branka Franceschija i grafičkim dizajnom Sanje Bachrach Krištofić, bit će predstavljen javnosti čim to dozvole epidemiološke mjere.

Iz predgovora Milana Bešlića

U razdoblju dužem od četiri desetljeća umjetnik je gradio vlastiti likovni jezik čije smo mijene čitali u brojnim ciklusima, lucidnim preobrazbama geste, širokim i kružnim zamasima, vrtložnim, spiralnim krivuljama i vitičastim crtama; u prskavim kapljicama, točkastim mrljama, okomitim cijeđenjem boje i njezinim prolijevanjem i prelijevanjem preko ruba slike u beskraj prostora, odnosno, u prostore „intimnog i ljudskog“ u njegovom biću i njegovom slikarstvu. Brojnost znakova i široki raspon inovacija u jeziku govori o dinamici njegovih mijena, o kontinuiranom istraživanju njegove likovne izražajnosti i smionom napinjanju samog slikarskog postupka te, nadasve, o čvrsto građenoj likovnoj strukturi u kojoj je precizno usustavljen Kulišev jezik bojom i vjetrom geste.

Iz uvodnika Branka Franceschija, ravnatelja Moderne galerije

Pod kustoskim ravnanjem Milana Bešlića, izložba crpeći iz fundusa domaćih institucija, privatnih i korporativnih zbirki, umjetnikovog arhiva i atelijera, uz slike iz svih umjetnikovih ključnih ciklusa, predstavlja i njegove publici manje poznate otklone prema mediju umjetničke instalacije i asamblaža ili eksperimente koji su njegovu uvijek prepoznatljivu likovnu formulu varirali kroz netipične postupke i materijale. Naposljetku i budući umjetnik nikad nije otok, već je njegova pozicija uvijek sjecište, kroz afirmaciji i/ili kroz otklon pregled Kuliševog stvaralaštva podsjeća nas na sve fenomene vizualne umjetnosti koji su obilježili našu epohu. Nostalgija nikad nije imala intenzivnije boje. 

 

Foto: Goran Vranić i fotoarhiv Moderne galerije©Moderna galerija, Zagreb

Autor:

Iz postava retrospektive Vatroslava Kuliša u Modernoj galeriji. Foto Goran Vranić©Moderna galerija, Zagreb (2)

Autor:

Skela u prostoru Ovalne dvorane Moderne galerije je postavljena. Foto iz foto arhiva Moderne galerije

Autor:

Ravnatelj Moderne galerije Branko Franceschi i slikar Vatroslav Kuliš u prostoru ovalne dvorane Moderne galerije uoči otvorenja muzeja za javnost. Foto iz foto arhiva Moderne galerije

Autor:

Iz postava retrospektive Vatroslava Kuliša u Modernoj galeriji. Foto Goran Vranić©Moderna galerija, Zagreb

Autor:

Iz postava retrospektive Vatroslava Kuliša u Modernoj galeriji. Foto Goran Vranić©Moderna galerija, Zagreb (4)

Autor:

Skela u prostoru Ovalne dvorane Moderne galerije je postavljena. Foto iz foto arhiva Moderne galerije