Drago Ivanišević

Moj pariški atelier

1938.

olovka, tempera/papir

 

Svoj pariški atelier, Ivanišević je prikazao i na poleđini ove slike. Na njoj vidimo drugu polovicu sobe: otvorena ulazna vrata, dio drvenog stubišta, komodu, kartu svijeta, sliku na štafelaju, komad tepiha itd. U gornjem desnom kutu je napisao: „U ovom ću atelieru ostati do kraja juna, Već sam ga uplatio. 16, rue de la Grande Chaumiere“. Na strani koju pak reproduciramo, prikazan je drugi dio ateljea. Teško je dešifrirati rukopis na ovoj strani slike, ali nešto je ipak jasno: „Ispunio sam ti želju (…) Primio sam (…) kartu. Hvala. Želim vam svima sretan Uskrs.“ Dvije strane papira, dva crteža /slike, jedan atelje. Ivanišević je u njemu živio i radio u zadnjim godinama svog pariškog boravka, a iznajmio ga je, zahvaljujući prijateljici Marti Ehrlich, slikarici koja ja ga je bila iznajmila nešto ranije. U tom je atelieru, dok je pohađao Akademiju la Grande Chaumiere, jedno vrijeme radio i Amadeo Modiglani.

 

Umjetnicima čiji se radovi nisu dobro prodavali na tržištu, atelje je bio prostor u kojem su i živjeli i radili. Najčešće je riječ o prostorima s jednom sobom i sanitarnim čvorom. Većina hrvatskih umjetnika i umjetnica koji su u Pariz odlazili kao stipendisti državnih ministarstava ili mecena živjela je i radila u takvim uvjetima. Neki od njih su ih i prikazivali, primjerice Antun Motika, Vjekoslav Parać, Marta Ehrlich itd. Ivaniševićev prikaz plijeni pozornost svojom formom dopisnice, kombiniranjem slike i teksta nalik telegramskoj poruci. Drago Ivanišević rođen je 1907. u Trstu. Francuski jezik i komparativnu književnost diplomirao 1930. u Beogradu, doktorirao 1931. u Padovi disertacijom o Danteu. Pisao je poeziju i drame; prevodio s talijanskog, španjolskog i francuskog; pod pseudonimom Albert Jordan djelovao je kao likovni umjetnik. Umro je u Zagrebu 1981.

Tekst: Klaudio Štefančić, kustos Moderne galerije ©Moderna galerija, nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Autor:

Vjekoslav-Karas,-Portret-djevojcice,-1852-1856.,-MG-75

Autor:

Vilko-Gecan,-Viktorija,-1919.,-MG-2616

Autor:

Martina-Kramer,-Izmedu-(SS),-2001.,-MG-6743

Autor:

Ivica-Malčić, Najsretniji slikar na svijetu,-1992.,-MG-6506

Autor:

Matko-Trebotic-i-Joseph-Beuys,-Zapis,-1982.,-MGP-1046

Autor:

Vladimir-Becic,-Akt-djevojcice,-1907.,-MG-867