Ferdinand Kulmer

Crtež

1966.

lavirani tuš, papir

925 x 625 mm

MG-2581

U šestom desetljeću 20. stoljeća, Pariz je, unatoč sve većoj ulozi New Yorka i Sjedinjenih Država u modernoj kulturi općenito, još uvijek imao dovoljno snage da promijeni nečiji pogled na slikarstvo. Iako dobro upućen u modernu umjetnost – 1939. boravi u New Yorku i upoznaje se s francuskim slikarstvom 19. i 20. stoljeća – to se dogodilo i Ferdinandu Kulmeru, koji je Pariz posjetio 1955. i ostao impresioniran tašizmom, slikarstvom koje je u anglosaksonskoj kulturi poznatije kao apstraktni ekspresionizam. Prije nego što prihvati apstraktno slikarstvo, Kulmer će slikati u okviru onoga što je poznato kao postimpresionizam, to jest u okviru jedne globalne i pluralističke kulture omeđene impresionizmom, s jedne strane i Cezanneom i kubizmom, s druge. Osobito je bio sklon fovizmu i u toj je tradiciji nastavio reducirati iluziju trodimenzionalnog prostora. Oduzevši slici jedan dio njezine prikazivačke snage – prepoznavanje trodimenzionalnog prostora na dvodimenzionalnoj površini važna je antropološka i umjetnička pojava – Kulmer se koncentrirao na boju, površinu i trag kista, pa se okretanje apstraktnom slikarstvu činilo logičnim. „Crtež“ pripada seriji crteža na rižinom papiru, kojeg karakterizira iznimna moć upijanja. Ovaj Kulmerov crtež stoga obilježava napetost između slučajnosti – slikar nema potpunu kontrolu nad procesom upijanja – i kontrolirane akcije (doziranje tuša, kontrola geste itd.).

Kulmer je rođen 1925. godine u Cap Martinu u Francuskoj. Akademiju likovnih umjetnosti najprije polazi u Budimpešti (1942-45-), a zatim u Zagrebu (1945-48.). Radio je i filmsku scenografiju i kostimografiju (primjerice, za film Vatroslava Mimice „Seljačka buna“). Najvišu nacionalnu nagradu za umjetnički rad – Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo dobio je 1990. Umro je 1998. u Zagrebu.

Tekst: Klaudio Štefančić, kustos Moderne galerije ©Moderna galerija, nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Autor:

Vladimir-Becic,-Mrtva-priroda,-1909.,-MG-893

Autor:

Vilko-Gecan,-Portret-dr.-Piskulica,-1928.,-MG-1059

Autor:

Vlaho-Bukovac,-Magdalena-(Kajanje),-1898.,-MG-3891

Autor:

Miroslav-sutej,-Bum-Bum,-1968.,-MG-4160

Autor:

Edo Murtić, Zadar,-1953.,-MG-2331

Autor:

Bela Csikos Sessia, Studija za Mrtvacku stražu, 1896., MG-509