Ivo Šebalj, Slikarski memento (1994. – 2001.)

Moderna galerija 18. travnja premijerno je predstavila niz slika Ive Šebalja, čak 5 monumentalnih diptiha i triptiha koje je ovaj umjetnik samotnjak iznimne stvaralačke snage i samozatajne prirode ostvario u razdoblju od 1994. do 2001.
Izložba prezentira ukupno 52 djela iz posljednjeg stvaralačkog razdoblja umjetnika koji je samosvojnim apstraktnim izrazom sazdanim prema vlastitim misaonim, moralnim, estetskim i metijerskim načelima potvrdio povijesnu ulogu u hrvatskom slikarstvu 20. stoljeća. U autorskoj koncepciji arhitekta Nenada Fabijanića i slikarovog monografa Zdenka Rusa te Biserke Rauter Plančić, ravnateljice Moderne galerije prikazane su uljane slike, studije i sliko-crteži nastali devedesetih godina prošloga stoljeća, kao i javnosti dosad posve nepoznat umjetnikov diptih „Moj memento na barbarstvo u crkvi u Kninu“, ostvarenje kojim je autor reagirao na strahovita ratna stradanja ljudi i krajeva razornim djelovanjem barbara na kninskom području.
Uz Šebaljeva djela izložen je i pougljenjeni drveni kip Presvetog Srca Isusovog nastao na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće, a koji je 1993. stradao u paležu samostanske crkve sv. Ante u Kninu, te kao posebni dodaci obojana staklena skulptura Raoula Goldonija, Jezgra 7 iz 1967. i brončani Portret Šebalja iz 1966., kipara Ivana Sabolića iz fundusa zagrebačke Moderne galerije.
Vizualni identitet i grafički dizajn izložbe koju prati bogato ilustriran katalog s tekstovima autorskog tima potpisuju Rašić + Vrabec,

Šebalj i ja, čvrsto utemeljen odnos koji traje. Bio sam svjedokom njegove mudre suzdržanosti, stabilna morala, jasnoće u stavu, čvrstine u krhkosti. Od našega prvog susreta postao je personom koju je valjalo slijediti.
Nenad Fabijanić iz teksta u katalogu izložbe
Zagreb, 1. kolovoza 2018.

… Samoprijegoran u radu kao rijetko tko u našemu slikarstvu, Ivo Šebalj, umjetnik samotnjak iznimne stvaralačke snage i samozatajne, a dostojanstvene prirode, od 1995. do prije samoga kraja produbljivao je rekvijemski ton svoga u cijelosti moćnoga štafelajnog slikarstva. Rezultat tog atelijerskoga rada i svojstvene mu mislilačke prirode sugestivni je slikarski memento kojemu po energijskome naboju što iskrsava s uprizorenih nasrtaja tamne strane stvarnosti, po imaginativnosti i osobito po supstancijalnome kromatskom slikarskom izrazu ne vidim premca u slikarstvu njegovih suvremenika.
Biserka Rauter Plančić, iz teksta u katalogu izložbe

…Dugo smo pokušavali i još uvijek pokušavamo dokučiti što je to u Šebaljevu slikarstvu, koje je naišlo na tako jednoglasno i zdušno prihvaćanje i priznanje. Ostajemo i dalje pri ocjeni koju smo sročili u jednome svome tekstu iz 2003. godine, a glasi: Uvijek sam imao osjećaj da njegovo slikarstvo na neki način proklizava kroz vrijeme, izmiče uobičajenim mjerilima o inovaciji i zastarijevanju. Tajna je možda u tome što njegova slikarska poetika nikada nije bila vezana uz neki opći pravac ili pokret, pa nije ni dijelila sudbinu sveprisutne dominacije i neumitnog utrnuća. Njezin je položaj bio „između“, bila je u „međuvremenu“, doticala je sva slikarska vremena i ni jednu posebno.
Zdenko Rus iz teksta u katalogu izložbe

Zbog iznimnog interesa javnosti, izložba je produljena do 2. lipnja 2019.

Foto: Goran Vranić©Moderna galerija, Zagreb

Autor:

Postav izložbe Ivo Šebalj, Slikarski memento u Modernoj galeriji. Foto: Goran Vranić©Moderna galerija, Zagreb

Autor:

Postav izložbe Ivo Šebalj, Slikarski memento u Modernoj galeriji Foto: Goran Vranić©Moderna galerija, Zagreb

Autor:

Postav izložbe Ivo Šebalj, Slikarski memento u Modernoj galeriji . Foto: Goran Vranić©Moderna galerija, Zagreb

Autor:

Raoul Goldoni, Jezgra 7 iz 1967. u postavu izložbe Ivo Šebalj Slikarski memento u Modernoj galeriji. Foto: Goran Vranić©Moderna galerija, Zagreb

Autor:

Postav izložbe Ivo Šebalj, Slikarski memento u Modernoj galeriji. Foto: Goran Vranić©Moderna galerija, Zagreb

Autor:

Postav izložbe Ivo Šebalj, Slikarski memento u Modernoj galeriji. Foto: Goran Vranić©Moderna galerija, Zagreb