Marta Ehrlich – Tompa

Autoportret

oko 1955.

ugljen, papir

340 x 275 mm

MG-4593

Autoportret je elementarni oblik umjetničke samoidentifikacije. Prikazati sebe znači potvrditi svoje biološko i društveno biće, svoje mjesto u svijetu. U periodu koji je otprilike trajao od početka 50-ih do početka 70-ih godina 20. stoljeća, Ehrlich crta i slika prizore krajnje suzdržanog kolorita. Tuš postaje česta tehnika u njezinom radu, a promijenio se i sadržaj tih prizora. Umjesto prozračnih, bojom ispunjenih interijera i eksterijera (npr. pariške vedute), pojavljuju se motivi iz kazališta – glumci na sceni, primjerice –  ali i razne alegorijske figure (žena-ptica, pijetao, lutka). Štogod da bilo predmet njezinog slikarskog interesa, bilo je prikazano crnom i bijelom bojom, tonovima sive i pokojim pastelnim, vodenastim akcentom ljubičaste, crvene ili zelene. U tom periodu Ehrlich slika i svoje prve apstraktne kompozicije koje podsjećaju na francusku varijantu apstraktnog ekspresionizma – tašizam.

 

Vratimo se autoportretu! Njegova najzanimljivija značajka leži u tretmanu pozadine, prostora prikazanog iza figure umjetnice. Premda je obrada teksture odjeće, autoričine kose i pozadine različita – pozadina je prekrivena pigmentom ugljena neujednačeno i uz pomoć širih poteza rukom –  svi su ti elementi crteža prikazani identično, to jest uz pomoć velikih crnih površina, koje sad predstavljaju autoričinu kosu, sad kaput ili sako, sad prostor iza leđa ili košulju. Kao u negativu, iz tog crnilom potpuno prekrivenog kadra, izranja umjetničino lice. Veliki ovali očiju, crni podočnjaci, naglašene obrve, senzualne usne i izduženi nos ukazuju na određenost zamišljenost, možda i na tugu, ali jednako sugestivno prizivaju u sjećanje ženska lica s Picassove slike „Gospođice iz Avignona“.

Tekst: Klaudio Štefančić, kustos Moderne galerije ©Moderna galerija, nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Autor:

Ljubo-Ivancic,-Figura-I,-1973.,-MG-3318

Autor:

Ljubo-Babic,-U-atelijeru,-1912.,-MG-2294

Autor:

Milivoj-Uzelac,-U-vrtu,-1939.,-MG-969

Autor:

Martina-Kramer,-Izmedu-(SS),-2001.,-MG-6743

Autor:

Ivan Rendic, Hercegovka,1883., MG-2004

Autor:

Duje-Juric,-Bez-naziva,-1990.,-MG-6732