Marta Ehrlich – Tompa

Muški akt

1933.

crvena kreda, olovka, papir

482 x 305 mm

MG-4720

Ženski akt

1933.

rotel, papir

482 x 318 mm

MG-4721

 

Prije nego što je fotografija postala široko dostupna, crtež je umjetnicima često služio kao pomoćno sredstvo u izvedbi složenih slikarskih ili kiparskih kompozicija. Ovakav je status crtež dobio u renesansnoj umjetnosti i tako je bilo sve do pojave umjetničkog modernizma. Svaki je umjetnički studij u renesansi – slikarski, kiparski ili arhitektonski –  počinjao s crtanjem. Crtanje je služilo, kako se to zna još uvijek reći „vježbanju ruke“, no njegova stvarna funkcija bila je vezana za usvajanje umjetničkih pravila. Osim metafore „vježbanja ruke“, crtež je bio popraćen još jednim oblikom figurativnog govora: „crtanje je gledanje“. Vjerovalo se da postoji posebna veza između ruke i oka i da onaj tko „ne zna gledati“, ne zna ni crtati. Dakako, gledalo se i vidjelo samo ono što se znalo, odnosno ono što su propisivala pravila. Mogli bi stoga crtež do pojave modernizam opisati sintagmom: „Prvo gledam, pa crtam.“, dok bi sve ono što se promijenilo u modernizmu mogli predstaviti sintagmom: „Prvo mislim, pa crtam“.

U vrijeme u kojem se Marta Ehrlich pojavljuje na umjetničkoj sceni,  a to je razdoblje između dva svjetska rata – oba su odnosa prema crtežu aktualna. Prvi dominira na umjetničkim školama, drugi u razvijenim umjetničkim sredinama. Boravak u takvoj jednoj sredini – u Parizu – neće promijeniti način na koji Marta Ehrlich crta golo ljudsko tijelo; promjena će se dogoditi na području drugih žanrova kao što su mrtva priroda, veduta i autoportret. Ovi aktovi, nastali za vrijeme studija u Zagrebu 1933., i dalje prikazuju ono što pravila nalažu da se gleda: volumen tijela i težište tog volumena u kretanju ili mirovanju, prije svega. Unatoč tome, možda u ovim crtežima postoji  neki trag „ženskog pogleda“, jednog specifičnog iskustva, jer ako je crtanje gledanje, možda ovo gledanje nije indiferentno na spol i rod.

Tekst: Klaudio Štefančić, kustos Moderne galerije ©Moderna galerija, nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Autor:

Ivo-Dulcic,-Portret-Antuna-Masle,-1965.,-MG-2660

Autor:

Vlaho-Bukovac,-Portret-djevojcice-berger,-1897.,-MG-290

Autor:

Ljubo-Babic,-U-atelijeru,-1912.,-MG-2294

Autor:

Zlatko-sulentic,-covjek-s-crvenom-bradom,-1916.,-MG-3874

Autor:

Braco Dimitrijevic, Leopard, 1979-2004.,-MGP-1055

Autor:

Celestin Mato Medović, Bakanal, 1893.,-MGP-60