Marta Ehrlich – Tompa

Pariz

1938.

tempera, papir

433 x 573 mm

MG-4713

 

Nije bilo puno slikarica u Hrvatskoj između dva svjetska rata (kiparica niti jedna!). Umjetnička je kultura bila potpuno određena „muškim pogledom“, da parafraziramo Lauru Mulvey koja je 1973. tim terminom pokušala opisati komercijalni film, osmišljen, povijesno gledajući, od strane heteroseksualnih muškaraca za heteroseksualne muškarce i njihov vizualni užitak. Marta Ehrlich bila je jedna od rijetkih akademski obrazovanih slikarica do kraja II. svjetskog rata u Hrvatskoj. Koliko se njezinog umjetničkog rada može interpretirati u svjetlu te činjenice ostaje na budućim istraživačima, ali je nedvojbeno da su boravci u Parizu ostavili traga u njezinom slikarstvu. Premda je tzv. pariška škola, koju je karakterizirao pluralizam realističkih slikarskih pristupa – od različitih postimpresionističkih do nadrealističkih tendencija – 30-ih godina već bila na zalazu svoje moći – uskoro će ju nadjačati avangardna umjetnost! – u slikarstvu Marte Ehrlich ipak će ostaviti traga.

Taj bi se trag najkraće mogao opisati pojmom slobode. Naime, zagrebačka likovna i pedagoška scena je u periodu između dva svjetska rata inzistirala na disciplini crteža i kolorita. Tražilo se od budućih umjetnika i umjetnica da prihvate slikarska načela formulirana na temelju slikarstvu Maneta i Cezannea. Bilo kakvo odstupanje od lokalne boje ili stroge kompozicije, bilo je nepoželjno. Na ovoj, kao i na svim drugim slikama nastalim u Parizu, Marta Ehrlich se okreće drugačijem slikarstvu. Trgovi omeđeni palačama, prepuni krošnji i prolaznika zaokupljaju njezinu pažnju. Gotovo u pravilu ih prikazuje odozgora; debla drveća gube i volumen i masu i postaju samo linije povučene kistom, kao i grane, dok je lišće niz kolorističkih mrlja kojima ne razaznajemo obrise. Drveće se pretapa s fasadama zgrada, i sve kao da – sasvim u skladu s postimpresionističkim tendencijama –  titra u zraku.

 

Tekst: Klaudio Štefančić, kustos Moderne galerije ©Moderna galerija, nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Autor:

Ferdinand Quiquerez, Ofelija, 1874.,-MG-108

Autor:

Leo-Junek,-Pred-zidom,-1929.,-MGP-142

Autor:

Vasilije-Jordan,-Mrtva-priroda,-1969.,-MG-2656

Autor:

Ivo-Rezek,-Portret-gospode-L.M.,-s.d.,-MG-1138

Autor:

Matko-Trebotic-i-Joseph-Beuys,-Zapis,-1982.,-MGP-1046

Autor:

Miroslav-Kraljevic,-Bonvivant,-1912.,-MG-771