Oton Iveković

Kajmak Čalan

akvarel, papir

396 x 520 mm

MG-395

 

Iako nije modernistički slikar, Oton Iveković svojim kulturnim djelovanjem pripada krugu umjetnika koji su utirali put modernoj umjetnosti u Hrvatskoj. Rođen je 1869., a slikarstvo je učio u Zagrebu, Beču i Münchenu. Po povratku u Zagreb zbližava se s Vlahom Bukovcem, neformalnim vođom tog kruga, te u okviru povijesnog slikarstva primjenjuje principe tzv. „slikarstva na otvorenom“, a prije svega, bogatu uporabu boje. Tako je hrvatsko povijesno slikarstvo, u usporedbi s većinom europskih, ranijih i razvijenijih varijanti tog žanra, neočekivano svijetlo i ‘šareno’. Iveković je autor brojnih slika koje prikazuju povijesna i legendarna događanja vezana za povijest Hrvata, što mu je donijelo veliku popularnost.

U I. svjetskom ratu, na frontovima u Galiciji, na Soči i u južnoj Srbiji, Iveković sudjeluje kao ratni slikar austrougarske vojske. Akvarel „Kajmakčalan“ prikazuje poprište – planinu Kajmakčalan na granici Grčke i Makedonije –  jedne od najkrvavijih bitaka I. svjetskog rata u kojoj su se sukobile srpska i bugarska vojska. Prihvativši principe otvorene, bogate palete boja od Vlahe Bukovca, Iveković ih je primjenjivao dosljedno, što je značilo da je na isti način slikao i povijesne prizore i klasične žanrovske prizore (akt, pejzaž itd.). Tako je i ovdje poprište jedne tragedije prikazao na način da nam se na prvi pogled čini da je riječ o nekom uobičajenom pejzažu: zelena brda, cvjetna tratina, plavo nebo itd. Pomnijim promatranjem, međutim, otkrivamo rovove, šljemove, puške, top, ljudske lubanje i cijeli prizor sklizne u neko neodređeno područje, koje nije ni klasični pejzaž, ni ratna slika, ali jeste alegorija. Baš kao što je alegorijski prikazivao davna povijesna događanja, Iveković je tako prikazao i krvavu bitku na Kajmakčalanu.

Tekst: Klaudio Štefančić, kustos Moderne galerije ©Moderna galerija, nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

 

Autor:

Menci-Clement-Crncic,-Djevojcica,-1890.,-MG-447

Autor:

Vilko-Gecan,-Portret-dr.-Piskulica,-1928.,-MG-1059

Autor:

Bela Csikos Sessia, Studija za Mrtvacku stražu, 1896., MG-509

Autor:

Vladimir-Becic,-Mrtva-priroda,-1909.,-MG-893

Autor:

Sofija-Naletilic-Penavusa,-Sve-moje-zivotinje,-oko-1988.

Autor:

Bruno Bulić, 14. ožujka, 1939., MG-1501