Slavko Šohaj

Naš salon

flomaster, papir

24,3 x 33,4 cm

podloga: 55,5 x 44,4 cm

MG-7598

 

Tijekom svoje duge slikarske karijere, Šohaj je naslikao mnoštvo interijera. Premda pokazuje unutrašnjost stana, crtež „Naš salon“ izuzetak je među Šohajevim prizorima iz nekoliko razloga. Interijere bi na svojim slikama Šohaj najčešće prikazivao kao pozadinu u okviru žanra mrtve prirode. Voće, biljke, vaze ili mali kipovi, bili bi pažljivo aranžirani na stolovima ili komodama u sobama od kojih bi vidljivi bili samo zidovi, možda dio zastora ili komadić poda. Tonovi boja, potez kista, rakurs pogleda, mogli su tim prizorima dodati određenu atmosferu koju bi promatrač prije osjetio nego percipirao i to bi bilo sve što smo vidjeli i znali o Šohajevim interijerima, slikama zbog kojih je svojevremeno proglašen najvećim slikarom komornih motiva u hrvatskoj umjetnosti. Na ovom crtežu, pak, Šohaj kao da otkriva poprište svih tih mrtvih priroda, portreta i aktova, prikazujući raspored namještaja u dnevnom boravku, pretpostavljamo, njegovog stana (na to upućuje posvojna zamjenica koja se odnosi na autora i njegovu suprugu).

 

Među Šohajevim slikama i crtežima, a izražavao se samo na taj način od kada je 1931. završio zagrebačku Akademiju likovnih umjetnosti, „Naš salon“ je jedinstven i zbog toga što interijer stana ne stilizira ili uljepšava. Šohaj ne crta, nego skicira, prikazuje taman onoliko koliko je potrebno da se predmeti razlikuju jedan od drugog i da znamo njihov položaj u prostoru. Njegov fokus na komorni ugođaj – Šohaj se dugo dvoumio da li da se posveti slikarstvu ili glazbi –  u ovom crtežu kao da je dosegao nultu točku. Sam se o tome nabolje izrazio: Pretežno sam se (uostalom, poput mnogih drugih slikara) volio inspirirati nečim što je sporedno, nevažno i nepretenciozno u životu. Slikarstvo je za mene značilo dati ovim sporednim i nevažnim predmetima, a isto tako krajolicima i ljudskim bićima koja sam susretao, njihovu drugu egzistenciju.

 

Tekst: Klaudio Štefančić, kustos Moderne galerije ©Moderna galerija, nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Autor:

Ivo-Dulcic,-Portret-Antuna-Masle,-1965.,-MG-2660

Autor:

Vladimir-Becic,-Mrtva-priroda,-1909.,-MG-893

Autor:

Boris Bucan, Pas, 1988., MG-5595

Autor:

Miroslav-Kraljevic,-Bonvivant,-1912.,-MG-771

Autor:

Ivan Rendic, Hercegovka,1883., MG-2004

Autor:

Bela Csikos Sessia, Studija za Mrtvacku stražu, 1896., MG-509