Slavko Šohaj

Žena pri toaleti, 1971.

tuš, papir

40 x 30 cm

MG-7552

 

Šohaj, tihi i povučeni hrvatski slikar, javnu je afirmaciju doživio tek u zadnjoj trećini svoga života. Rođen je u Zagrebu 1908., gdje je i diplomirao 1931. na Akademiji likovnih umjetnosti. Ostao je tijekom cijelog svog radnog vijeka vjeran štafelajnom slikarstvu i crtežu. Nekoliko je puta prikazivao temu žene sa zrcalom, najčešće u tehnici crteža. Tema žene sa zrcalom stara je tema u europskom slikarstvu i neodvojiva je od patrijarhalne kulture. Sve do otprilike polovice 20. stoljeća, povijest europske umjetnosti počivala je na uglavnom heteroseksualnim muškarcima. Ako sad, onako iz glave, probate nabrojati deset umjetnika koje poznajete, bez obzira na vrijeme njihovog djelovanja, vjerojatno će većina, ako ne i svi kojih se sjećate, biti muškog roda. Prikaz polugole ili gole žene nije stoga umjetnike privlačio samo zbog svoje bogate prikazivačke tradicije ili formalnih eksperimenata, nego i zbog želje i užitka.

 

Ima nešto na Šohajevom crtežu što podsjeća na antičko doba. Način na koji je naborao suknju, prikazao stolac i oblikovao kosu modela neodoljivo podsjećaju na antičke, bilo kiparske, bilo slikarske prikaze. Tome snažno pridonosi način na koji je prizor prikazan: pratimo tanku linearnu liniju na mramorno bijeloj pozadini papira. Žene su se u intimnim situacijama u likovnoj umjetnosti najčešće prikazivale voajeristički, tako da nisu svjesne muškog pogleda i upravo ta osobina određuje prvi prikaz polugole žene u umjetničkoj tradiciji Zapada. Praksitelova „Knidska Afrodita“ ili „Venus Pudica (Skromna Venera)“ iz 4. stoljeća prije Krista, prikazuje golu grčku božicu nakon kupanja dok, nesvjesna da ju netko promatra, poseže za haljinom. Možda je Šohaj imao na umu upravo tu Afroditu, kada je odlučio nacrtati ženu koja je jedan trenutak vremena posvetila samo sebi.

 

Tekst: Klaudio Štefančić, kustos Moderne galerije ©Moderna galerija, nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Autor:

Marino-Tartaglia,-Cvijece-I-A,-1966.,-MG-2606

Autor:

Maksimilijan-Vanka,-Pejzaz,-1932.,-MG-2747

Autor:

Menci-Clement-Crncic,-Djevojcica,-1890.,-MG-447

Autor:

Vlaho-Bukovac,-Portret-djevojcice-berger,-1897.,-MG-290

Autor:

Bela Csikos Sessia, Studija za Mrtvacku stražu, 1896., MG-509

Autor:

Ivo-Rezek,-Portret-gospode-L.M.,-s.d.,-MG-1138