Vanja Radauš

Dance macabre (crtež br. 16)

1936.- 1940.

lavirani tuš, kist

241 x 169 mm

MG-2695

Dance macabre (crtež br. 43)

1936.- 1940.

lavirani tuš, kist

437 x 302 mm

MG-2722

Možda niti jedan drugi hrvatski umjetnik nije tako sustavno prikazivao traume izazvane ratnim nasiljem, kao što je to činio Vanja Radauš. Ovdje donosimo dva crteža iz ciklusa Dance Macabre nadahnutog Španjolskim građanskim ratom, dva prizora na koja se može gledati i kao na gorki komentar oba svjetska rata. Još je desetljećima nakon II. svjetskog rata, Radauš, što kroz serije crteža, što kroz kiparske cikluse, bio zaokupljen prikazivanjem ratnih užasa. To ga čini jedinstvenom umjetničkom pojavom u hrvatskoj umjetnosti, iako je tijekom svog dugog radnog vijeka prikazivao i tradicionalne scene: pejzaže, portrete, aktove, apstraktne kompozicije, vedute itd. Rođen je 1906. u Vinkovcima. Kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti je završio 1930.; kao svi nadareni umjetnici u periodu između dva svjetska rata boravi u Parizu, a 1932. se priključuje umjetničkoj grupi „Zemlja“.

Radauš 1939. radi spomenik palim hrvatskim vojnicima u I. svjetskom ratu, koji je postavljen na zagrebačkom Mirogoju. U njemu je, ponajviše kroz tretman kršćanske teme Pietà zamjetan jak utjecaj Ivana Meštrovića, njegovog nekadašnjeg profesora na zagrebačkoj akademiji. U dvorištu Moderne galerije, pak, stoji još jedan spomenik kojim je Radauš pokušao predočiti vojnička stradanja u I. svjetskom ratu. Riječ je o spomeniku „Ranjenik“ s kojim Radauš ponavlja motiv padajuće ljudske figure. Motiv klonulosti trajan je motiv u Radauševoj umjetnosti, a vidimo ga i na crtežima iz ovog ciklusa. U crtežima se pojavljuje još jedan Radaušu omiljeni motiv – ljudska lubanja kao univerzalni simbol ljudske smrtnosti i prolaznosti. Radauš je autor brojnih javnih spomenika od kojih su možda najpoznatiji „Petrica i galženjaci“ na zagrebačkom Dolcu i „Bacač diska“ ispred maksimirskog stadiona.

Tekst: Klaudio Štefančić, kustos Moderne galerije ©Moderna galerija, nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Autor:

Ljubo-Ivancic,-Autoportret,-1958.,-MG-2368

Autor:

Dragutin Trumbetaš, Vincet u Bordelu-u-Arlesu,-1991.,-MG-6372

Autor:

Viktor-Daldon,-Bez-naziva,-2004.,-MG-6891

Autor:

Ferdinand Quiquerez, Ofelija, 1874.,-MG-108

Autor:

Leo-Junek,-Pred-zidom,-1929.,-MGP-142

Autor:

Marino-Tartaglia,-Cvijece-I-A,-1966.,-MG-2606