Vjekoslav Parać

Orvieto

1935.

akvarel, papir

370 x 365 mm

MG-4268

Rim- Trg svetog Petra

1935.

akvarel, papir

36,4 x 26 cm

MG-1687

 

 

Vjekoslav Parać rođen je 1904. u Solinu kraj Splita. U Zagrebu je 1926. završio Akademiju likovnih umjetnosti. Potom dvije godine boravi u Parizu u školi Andrea Lhotea, da bi 1935., zbog izrade fresaka u crkvi u Klisu, otišao na dodatnu edukaciju iz fresko slikarstva na Akademiju likovnih umjetnosti u Rim. Akvareli „Orvieto“ i „Trg Sv. Petra“ nastali su za vrijeme jednogodišnjeg boravka u Italiji i rijetko su izlagani i reproducirani. Zašto je tomu tako, teško je reći. Tim više, jer po pristupu motivu i metodi njegovog prikazivanja, ovi se akvareli ne razlikuju od akvarela koje Parać radi u vrijeme, od kritike opjevane, pariške faze (primjerice, „Rue Pascal“ ili „Pariški trg“ iz 1930.). Sve ih karakteriziraju široki planovi prikazanog grada i gornji rakursi pogleda; fokus na volumene građevina i njihove suodnose, te tretman ljudske figure kao grafičkog znaka u prostoru. Jedina razlika između Paraćevih pariških i talijanskih akvarela leži u ispunjenosti kadra, u količini arhitekture, da tako kažemo, koje je umjetnik odlučio prikazati, a ona je u oba talijanska primjera mala. Talijanskim prizorima, stoga, za razliku od pariških, dominiraju velike prazne plohe neba ili tla, što Paraću omogućuje da dočara mediteransko svjetlo, pa i tipičnu ljetnu vrućinu od koje ljudi bježe u sjenu, kao na primjeru „Orvieta“.

 

Modernitetu je, između ostalog, svojstveno da je na krilima tehničkog napretka globalizirao komunikaciju, a razmjenu robe učinio protočnijom. U globalnim se kretanjima kapitala ubrzo našlo mjesta i za ljude, pa su putovanja postala jednostavnija. Vidjeti svijet turističkim očima, bila je isprva privilegija dobrostojećih društvenih slojeva i nešto od tog pogleda je prikazano u akvarelima Vjekoslava Paraća.

 

Tekst: Klaudio Štefančić, kustos Moderne galerije ©Moderna galerija, nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Autor:

Vlaho-Bukovac,-Magdalena-(Kajanje),-1898.,-MG-3891

Autor:

Celestin Mato Medović, Bakanal, 1893.,-MGP-60

Autor:

Matko-Trebotic-i-Joseph-Beuys,-Zapis,-1982.,-MGP-1046

Autor:

Bela Csikos Sessia, Studija za Mrtvacku stražu, 1896., MG-509

Autor:

Vladimir-Becic,-Mrtva-priroda,-1909.,-MG-893

Autor:

Vilko-Gecan,-Viktorija,-1919.,-MG-2616