Vjera Lalin

Melpomene

olovka, olovka u boji, tuš, pastel

649 x 503 mm

MG-3391

 

U grčkoj mitologiji. Melpomena je jedna od devet muza koje su bile zadužene za zaštitu pjesništva i umjetnosti. Tragično pjesništvo, to jest ono što danas poznajemo kao žanr kazališne tragedije bilo je područje o kojem se brinula Melpomena. Od antike pa sve do modernih vremena, kada se njezino prikazivanje bitno smanjilo, Melpomenini atributi – predmeti po kojima ju razlikujemo od drugih muza – bili su tragička maska i bršljanov vijenac na glavi. Zanimljivo je da je tragička maska koju u ruci drži Melpomena zapravo muško bradato lice čija su usta iskrivljena u bolnoj grimasi. Mirnoća koja izbija iz položaja tijela i izraza lica same Melpomene u jakom je kontrastu s prizorom iskrivljenog muškog lica na maski, pa taj drevni prizor danas može nositi neka sasvim druga značenja, recimo feministička.

Na crtežu Vjere Lalin, Zagrepčanke koja je u rodnom gradu 1974. završila likovnu akademiju, ništa od te antičke tradicije nije citirano. Sama Melpomena koja je stoljećima prikazivana kao istinska zaštitnica i boginja – na antičkim prizorima ona stoji uspravno i dostojanstveno, a lice joj je mirno –  ovdje je prikazana kao polugola žena. Štoviše, na crtežu Vjere Lalin, Melpomena ne samo da nema bršljanov vijenac na glavi, nego je prikazana kao ćelava. Budući da su prikazane dvije vrlo slične polugole žene, promatrač ne može biti siguran koja od njih točno predstavlja zaštitnicu tragičnog pjesništva, ali je prizor toliko neobičan da to nije osobito važno. Da li je u pitanju kritika upućena nemoći umjetnosti da izrazi tragediju suvremenog života, ili je riječ o ironiziranju norme koja nalaže da se u likovnim umjetnostima sve mora prikazati na neki način skladno i dopadljivo, čak i u situacijama koje su daleko i od ljepote i sklada, to do kraja točno ne možemo znati. Bilo kako bilo, riječ je o iznimnom crtežu koji se referira na tradiciju, ali odskače od svih prikazivačkih standarda.

Tekst: Klaudio Štefančić, kustos Moderne galerije ©Moderna galerija, nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

 

Autor:

Bela Csikos Sessia, Studija za Mrtvacku stražu, 1896., MG-509

Autor:

Ivica-Malčić, Najsretniji slikar na svijetu,-1992.,-MG-6506

Autor:

Vladimir-Becic,-Akt-djevojcice,-1907.,-MG-867

Autor:

Ivan Rendic, Hercegovka,1883., MG-2004

Autor:

Viktor-Daldon,-Bez-naziva,-2004.,-MG-6891

Autor:

Ferdinand Quiquerez, Ofelija, 1874.,-MG-108