Vladimir Becić

Vršidba I

1935.

tuš, akvarel, papir

480 x 615 mm

MG-881

Vršidba II

1934.

tuš, papir; akvarel

479 x 621 mm

MG-888

 

Iako ova dva akvarela ne ulaze u antologijski opus Vladimira Becića, začuđuje ipak njihov izostanak iz memorije likovne javnosti. Tome je tako iz više razloga. Ponajprije, u klasifikaciji i historizaciji umjetnosti, štafelajna slika je uvijek imala prednost u odnosu na crtež, akvarel ili temperu. Kvaliteta se nečijih radova, naime, u stručnoj javnosti potvrđivala isključivo slikarstvom, pa za sve ostalo najčešće nije bilo vremena, prostora ili novaca. Zatim, motivi prikazani na ovim akvarelima bili su obrađeni i na Becićevim slikama, pa istraživači vjerojatno nisu nalazili razloga za dodatni trud. I na kraju, „Vršidba I“ i „Vršidba II“ rijetko su izlagani i reproducirani radovi, pa nisu ni mogli pronaći put do stručne i šire javnosti.

 

Vladimir Becić jedan je od predstavnika modernističke ideje ‘čistog slikarstva’. Rođen je u Slavonskom Brodu 1886., a u Münchenu 1906. upisuje Akademiju likovnih umjetnosti; 1909, odlazi u Pariz, no nakon nastupa na pariškom Jesenskom salonu vraća se u Hrvatsku i odlazi u Osijek. U I. svjetskom ratu sudjeluje kao ratni slikar srpske vojske, a nakon rata nastanjuje se u Blažuju kraj Sarajeva. Upravo iz tog perioda rada i života, proizlazi Becićev interes za scene koje prikazuju seosku svakodnevicu. U svojoj osnovi, obje „Vršidbe“ pripadaju žanru pastorale. Bilo da je riječ o književnosti ili likovnoj umjetnosti, pastoralni prizor uvijek prikazuje ljude u odnosu s prirodom. Taj je odnos predstavljen kao idiličan i harmoničan. Primjena se pastorale u modernoj umjetnosti i u periodu između dva svjetska rata označava regionalizmom i ruralizmom, svjetonazorom koji život na selu pretpostavlja životu u gradu, odnosno jedan dio zemljopisne regije drugoj regiji. Imajući u vidu Becićev period života u Blažuju, možemo ustvrditi da su svi elementi te osobite varijante pastorale prisutni na ovim akvarelima.

 

Tekst: Klaudio Štefančić, kustos Moderne galerije ©Moderna galerija, nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

 

Autor:

Isidor Kršnjavi, Skica prema Rubensovu-Lovu-na-lavove,-1871-1872.,-MG-1882

Autor:

Leo-Junek,-Pred-zidom,-1929.,-MGP-142

Autor:

Ljubo-Babic,-U-atelijeru,-1912.,-MG-2294

Autor:

Miroslav-Kraljevic,-Bonvivant,-1912.,-MG-771

Autor:

Ivan Rendic, Hercegovka,1883., MG-2004

Autor:

Stephan-Lupino,-Resting,-1994.,-MG-6911